EU je objavio službene ikone za AI sadržaj. Evo što je obavezno, a što nije.

Europska komisija objavila je set ikona namijenjenih označavanju AI-generiranog i AI-manipuliranog sadržaja. Ikone su besplatne, dostupne u četiri varijante (crna, bijela, i obje s 50% prozirnosti) i vizualno rješavaju problem koji je Article 50 EU AI Act-a otvorio još 2024. godine: kako korisnika jasno i prepoznatljivo obavijestiti da gleda ili čita nešto što je stroj generirao ili izmijenio.

Bitno je odmah razdvojiti dvije stvari koje se često miješaju. Ikone su alat, ne zakonska obveza. Obveza označavanja proizlazi iz članka 50 AI Act-a i postoji neovisno o tome hoće li deployer koristiti baš ove ikone, vlastiti dizajn ili tekstualnu naznaku. Korištenje EU ikona samo po sebi ne uspostavlja pravnu usklađenost — deployer ostaje odgovoran da provjeri ispunjava li konkretna oznaka zahtjeve članka 50.

Što uopće treba označiti?

Article 50(4) AI Act-a ne pokriva sav AI-generirani sadržaj, nego dvije specifične kategorije.

1. Deepfake sadržaj

AI-generirani ili manipulirani slikovni, audio ili video sadržaj koji nalikuje stvarnim osobama, objektima, mjestima, subjektima ili događajima, a djeluje autentično ili istinito iako to nije.

2. AI-generirani tekst o pitanjima od javnog interesa

Tekst koji informira javnost o temama od javnog interesa, koji nije prošao ljudski pregled ili urednički nadzor i za koji nijedna fizička ili pravna osoba nije preuzela uredničku odgovornost.

Sve izvan ovih dviju kategorija — interni AI-generirani sadržaj, marketinški tekstovi koje je uredio čovjek, kreativni alati za brainstorming — formalno ne potpada pod ovu obvezu označavanja, iako opća načela transparentnosti AI Act-a i dalje vrijede.

Kad označavanje nije potrebno

AI Act predviđa tri jasne iznimke od obveze označavanja, i sve tri vrijedi znati napamet ako savjetujete klijente ili gradite interne procedure.

  • Umjetnička, kreativna, satirična, fikcijska djela — obveza se svodi na prikladnu naznaku koja ne narušava doživljaj djela (npr. u opisu, a ne preko cijelog kadra).
  • Zakonom ovlaštena uporaba za otkrivanje, sprječavanje, istragu ili progon kaznenih djela.
  • Tekst koji je prošao ljudski pregled ili urednički nadzor, uz jasno preuzetu uredničku odgovornost fizičke ili pravne osobe.

Ova treća iznimka je praktički najvažnija za medije, agencije i marketinške timove: čim urednik ili odgovorna osoba stane iza teksta, obveza označavanja po ovoj osnovi otpada — bez obzira na to koliko je AI sudjelovao u nastanku teksta.

Kako pravilno prikazati ikonu

Detaljna pravila postavljanja definirana su u Section 2 Code of Practice on marking and labelling of AI-generated content, čiji su potpisnici obvezni te mjere provesti. Sažetak ključnih pravila:

  • Ikona mora biti jasno uočljiva najkasnije u trenutku prve izloženosti korisnika deepfake ili objavljenom tekstu.
  • Postavlja se tako da je ne prekrivaju drugi elementi sučelja.
  • Ugrađuje se izravno u sadržaj (osim kod kreativnih djela), osim ako postoji jednakovrijedna alternativa poput preklopnog sloja u korisničkom sučelju — i mora ostati vidljiva pri ponovnom dijeljenju ili preuzimanju sadržaja.
  • Preporučuje se dovoljno velika veličina ikone i, gdje je moguće, alt tekst ili ARIA oznaka za asistivne tehnologije.
  • Ako se sadržaj prikazuje ograničeno vrijeme, oznaka mora ostati vidljiva dovoljno dugo da je korisnici s kognitivnim ili poteškoćama u obradi mogu pročitati i razumjeti.

Testiranje s korisnicima pokazalo je jedan konkretan i lako primjenjiv nalaz: prepoznatljivost značajno raste kada je ikona popraćena tekstualnom oznakom (npr. „AI generirano” ili „AI izmijenjeno”), umjesto da se ikona koristi samostalno.

Zašto je ovo relevantno i izvan medijskog sektora

Deployeri AI sustava — banke, javna tijela, kompanije koje koriste generativni AI u komunikaciji s korisnicima — sve češće koriste AI za generiranje slika, glasovnih poruka, avatara u korisničkoj podršci ili sažetaka izvještaja. Čim taj sadržaj potpada pod definiciju deepfakea ili AI-generiranog teksta o javnom interesu, obveza iz članka 50 se aktivira neovisno o tome je li organizacija formalno „AI kompanija”.

U praksi, ovo znači da bi svaka organizacija koja koristi generativni AI za sadržaj okrenut javnosti trebala imati internu politiku označavanja — ne samo tehničko rješenje (koja ikona, gdje se prikazuje), nego i procesnu odluku o tome tko odlučuje kada urednička odgovornost oslobađa od obveze, i kako se to dokumentira.

Korištenje EU ikona je opcionalno. Obveza označavanja iz članka 50 AI Act-a nije.

Ako gradite ili ažurirate AI Register za vaše sustave, transparentnost prema članku 50 zaslužuje vlastiti red u registru — ne samo oznaku „high-risk / not high-risk”, nego i evidenciju je li sustav generativan, koje kategorije sadržaja proizvodi i primjenjuje li se obveza označavanja. Naš AI Register Template već sadrži strukturu za ovu vrstu evidencije, a organizacijama koje trebaju formalniju politiku i procedure za deployere preporučujemo da transparentnost tretiraju kao zaseban kontrolni cilj unutar AI governance okvira, a ne kao dodatak DPIA ili FRIA procjeni.