Dio EU AI Acta koji se najviše tiče svakodnevnog rada s AI alatima — ne visokorizični sustavi, nego obveze transparentnosti iz članka 50. — na snazi je od 2. kolovoza 2026. Ovo pravilo ne čeka nikakvu odgodu: dok se rokovi za visokorizične sustave pomiču (2. prosinca 2027. za Prilog III., 2. kolovoza 2028. za Prilog I., nakon Digitalnog omnibusa — Uredba (EU) 2026/1744), članak 50. vrijedi za nove sustave od prvog dana primjene glavnine Uredbe.
Ako vaša organizacija koristi chatbot na webu, generira marketinški sadržaj AI-jem ili proizvodi interne dokumente uz pomoć generativnog alata — ovo je članak koji određuje što morate reći korisniku, ne članak koji se odnosi samo na dobavljače velikih sustava.
Zašto baš 2. kolovoza 2026. — i zašto hrvatski zakon nije preduvjet
Preciznost oko datuma ovdje nije cjepidlačenje: Uredba (EU) 2024/1689 stupila je na snagu još 2024., a primjenjuje se postupno, po fazama. Zabrane iz članka 5. i obveze pismenosti primjenjuju se od veljače 2025.; upravljanje i obveze za modele opće namjene ranije tijekom 2025.; 2. kolovoza 2026. je datum kad glavnina preostalog okvira, uključujući članak 50., postaje primjenjiva. Ispravna formulacija nije „AI Act stupa na snagu” nego „članak 50. i širok skup obveza postaju primjenjivi” tog datuma.
EU AI Act je uredba, ne direktiva — izravno je primjenjiva u svim državama članicama bez potrebe za nacionalnim zakonom o provedbi. Hrvatska takav zakon tek priprema (najava za jesen 2026., prije donošenja mora proći e-savjetovanje) — no to ne odgađa ništa. Odsutnost domaćeg zakona o provedbi ne znači odsutnost obveze; nacionalni zakon će odrediti nadležno tijelo i postupovne detalje, ne promijeniti tekst same Uredbe.
Pet obveza iz članka 50. — tko što mora
Članak 50. ne postavlja jedno pravilo nego pet zasebnih, svako s vlastitim adresatom:
| Tko | Obveza | Iznimka / napomena |
| Dobavljač sustava za izravnu interakciju s ljudima (npr. chatbot) | Osigurati da je osobi jasno da razgovara s AI sustavom | Ne vrijedi ako je to očito razmjerno informiranoj i opreznoj osobi; iznimka za zakonito ovlašteno kazneno progonstvo |
| Dobavljač generativnog sustava (audio/slika/video/tekst) | Izlaz mora nositi strojno čitljivu oznaku prepoznatljivu kao AI-generiran | Tehnički zahtjev na dobavljaču, ne na korisniku alata |
| Subjekt koji uvodi sustav za prepoznavanje emocija ili biometrijsku kategorizaciju | Obavijestiti izložene osobe o radu sustava | Vrijedi neovisno o tome je li sustav visokorizičan |
| Subjekt koji uvodi sustav koji generira deepfake | Označiti da je sadržaj umjetno generiran ili izmijenjen | „Deepfake“ = uvjerljiv krivotvoren slikovni/audio/video sadržaj |
| Subjekt koji objavljuje AI-generiran tekst o pitanjima od javnog interesa | Označiti da je tekst umjetno generiran ili izmijenjen | Iznimka ako je sadržaj prošao ljudsku uredničku kontrolu |
Prva dva retka adresiraju dobavljača (onoga tko je sustav napravio); zadnja tri adresiraju subjekta koji ga uvodi (onoga tko ga koristi u svom poslu). Organizacija koja koristi tuđi generativni alat za vlastiti sadržaj obično je u ulozi subjekta koji uvodi sustav — obveza označavanja pada na nju, ne na dobavljača alata.
Pet pojmova koje treba znati prije primjene članka
| Pojam | Radno značenje |
| Dobavljač | Tko razvije AI sustav ili model (ili ga da razviti) i stavi ga na tržište ili u upotrebu pod vlastitim imenom ili žigom |
| Subjekt koji uvodi sustav | Tko koristi AI sustav pod vlastitom nadležnošću — osim u čisto privatne, neprofesionalne svrhe |
| Deepfake | AI-generiran ili izmijenjen slikovni, audio ili video sadržaj koji nalikuje stvarnim osobama, mjestima ili događajima na način da bi se osobi mogao lažno učiniti autentičnim |
| Sustav za prepoznavanje emocija | AI sustav namijenjen prepoznavanju ili zaključivanju emocija ili namjera fizičkih osoba na temelju biometrijskih podataka |
| Urednička odgovornost | Stvarna odgovornost za odabir, provjeru i objavu sadržaja — ne nominalan ili automatiziran korak odobrenja |
Iznimka koju svi previde: asistivno uređivanje
Obveza označavanja iz stavka 2. ne odnosi se na sustave koji obavljaju asistivnu funkciju standardnog uređivanja ili bitno ne mijenjaju ulazne podatke koje je dao subjekt koji uvodi sustav, niti njihovo značenje. Drugim riječima: AI alat koji ispravi gramatiku, ukloni šum iz snimke ili doda titlove vašem vlastitom tekstu/videu ne pretvara taj sadržaj u „umjetno generiran” u smislu članka 50. — jer polazni sadržaj i njegovo značenje ostaju vaši.
Granica nije naziv alata nego stvarni učinak na sadržaj. Alat koji se zove „AI Enhance” ali suštinski generira nov sadržaj iz vašeg unosa (npr. potpuno preformulira tekst ili sintetizira novi glas) izlazi iz ove iznimke, koliko god se u marketingu dobavljača zvao „pomoćnim”.
Umjetnički i satirični sadržaj — iznimka mijenja NAČIN, ne postojanje obveze
Kod deepfake sadržaja koji je dio očito umjetničkog, kreativnog, satiričnog ili fikcionalnog djela, obveza transparentnosti se ne ukida — ona se ublažava u načinu izvršenja. Dovoljno je da se postojanje generiranog ili izmijenjenog sadržaja otkrije na primjeren način koji ne ometa doživljaj ili prikazivanje djela — primjerice u odjavnoj špici, opisu ili napomeni uz objavu, umjesto upadljive oznake preko cijelog kadra.
Granica koja u praksi stvara najviše nesigurnosti
Obveza informiranja o interakciji s AI sustavom otpada kad je to „očito sa stajališta razmjerno dobro informirane, pronicljive i oprezne fizičke osobe, uzimajući u obzir okolnosti i kontekst upotrebe.“ Uredba ne definira tu osobu — a to nije nedostatak teksta, nego namjerno ostavljen prostor za kontekst: ista interakcija može biti „očito AI“ jednoj publici, a zbunjujuća drugoj.
Preambula (t. 132.) dodaje da bi pri primjeni obveze trebalo uzeti u obzir karakteristike ranjivih skupina — dob, invaliditet — ako je sustav njima namijenjen. Ta smjernica nije uvrštena u sam obvezujući tekst članka, pa djeluje kao preporuka, ne kao pravno pravilo. Praktična posljedica za organizacije: kad ciljate širu ili raznoliku publiku (javne usluge, korisnička podrška, obrazovanje), teret dokazivanja da je „bilo očito“ pada na vas — i teže ga je ispuniti nego jednostavno označiti.
Pravilo koje primjenjujemo u vlastitim projektima: kad procjena „je li očito“ traži više od jedne rečenice obrazloženja, odgovor je već ne — označite.
Isti standard vrijedi i za tekst o pitanjima od javnog interesa (drugi dio stavka 4.): obveza označavanja otpada samo ako je sadržaj prošao stvarnu ljudsku uredničku provjeru i ako fizička ili pravna osoba nosi uredničku odgovornost za objavu. Kopiranje AI izlaza i klik na “objavi” nije urednička kontrola u smislu ove iznimke — provjera mora biti sadržajna, ne formalna.
Kako dokazati usklađenost — Kodeks prakse i EU oznake
Preambula (t. 133.) navodi tehnike koje dobavljači mogu koristiti za strojno čitljivo označavanje: vodeni žigovi, metapodaci, kriptografski dokazi podrijetla, evidencija, digitalni otisci. Uredba ne propisuje jednu obveznu metodu — traži da odabrana tehnika bude dovoljno pouzdana, interoperabilna i učinkovita s obzirom na tehničku izvedivost.
Za organizacije koje žele pokazati dobru praksu bez čekanja usklađene norme, Europska komisija vodi dobrovoljni Kodeks prakse o transparentnosti sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom, uz tri standardizirane EU oznake:
- AI — osnovna oznaka koja upućuje na AI podrijetlo sadržaja
- AI modified — za sadržaj koji je izradio čovjek, uz djelomičnu pomoć AI alata
- AI generated — za sadržaj u potpunosti proizveden AI sustavom
Upotreba oznaka je dobrovoljna i sama po sebi ne jamči usklađenost s člankom 50. — one su komunikacijski alat, ne pravna zaštita. Preko 180 organizacija potpisalo je Kodeks prakse do sad, prema podacima Europske komisije.
Ako ste generativni sustav stavili na tržište prije 2. kolovoza 2026.
Digitalni omnibus (Uredba (EU) 2026/1744) uveo je prijelazno razdoblje: dobavljači generativnih AI sustava koji su svoj sustav stavili na tržište prije 2. kolovoza 2026. imaju vremena do 2. prosinca 2026. da uspostave označavanje iz članka 50. stavka 2. Za sve sustave stavljene na tržište nakon 2. kolovoza 2026., obveza vrijedi od prvog dana bez prijelaznog razdoblja.
Vrijedi li članak 50. i za organizacije izvan EU?
Da. EU AI Act primjenjuje se i na dobavljače izvan Unije koji svoj AI sustav stavljaju na tržište EU-a ili ga puštaju u upotrebu u EU-u, kao i na dobavljače i subjekte koji uvode sustav s poslovnim nastanom izvan Unije čiji se izlaz sustava koristi u Uniji. Teritorijalna primjena traži stvarnu procjenu okolnosti slučaja — sama teoretska dostupnost web-stranice iz EU-a ne izjednačava se automatski s ciljanom EU upotrebom, ali stvarni EU korisnici, plaćeno oglašavanje usmjereno na EU tržište ili ugovorni odnosi s EU strankama najčešće jesu dovoljni.
Organizacije izvan EU koje ovim putem potpadaju pod Uredbu obično moraju imenovati i ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Uniji — o toj obvezi pišemo posebno u vodiču o članku 22. i članku 54. EU AI Acta.
Praktični scenariji
| Situacija | Vjerojatna primjena čl. 50. |
| Interni chatbot banke za pomoć zaposlenicima oko internih procedura | Obveza informiranja pri prvom kontaktu (st. 1.) — vrijedi i za interne, ne samo javne alate, ako uključuje izravnu interakciju s osobom |
| LinkedIn objava sastavljena uz pomoć AI alata, s vlastitim uređivanjem i odobrenjem | Nema automatskog označavanja samo zato što je AI pomagao — pitanje je informira li tekst javnost o pitanju od javnog interesa i postoji li stvarna urednička kontrola |
| Marketinški slogan ili opis proizvoda generiran AI-jem | Obično izvan dosega „javnog interesa” iz st. 4., ali propisi o zaštiti potrošača i oglašavanju vrijede neovisno |
| Sintetički video direktora tvrtke koji preporučuje investiciju, a koji direktor nije snimio | Vjerojatno deepfake — obvezno označavanje (st. 4.), uz odvojena pitanja privole, prava osobnosti i moguće prijevare |
| Alat za analizu emocija u pozivnom centru koji prati ton glasa zaposlenika | Obveza obavještavanja izloženih osoba (st. 3.) — uz mogući dodatni sloj ograničenja iz članka 5. na radnom mjestu |
| Titlovi i uklanjanje šuma na snimljenom videu pomoću AI alata | Vjerojatno unutar iznimke za asistivno uređivanje (st. 2.) — sadržaj i značenje ostaju vaši |
Koliko košta nepoštovanje članka 50.
Povrede obveza transparentnosti iz članka 50. spadaju u kategoriju kazni iz članka 99. stavka 4.: do 15.000.000 EUR ili do 3% ukupnog svjetskog godišnjeg prometa poduzeća za prethodnu financijsku godinu — ovisno o tome koji je iznos veći. Za MSP-ove, uključujući start-up poduzeća, primjenjuje se niži od ta dva iznosa, ne viši.
Pri određivanju konkretnog iznosa nadzorno tijelo uzima u obzir niz okolnosti: težinu i trajanje povrede, broj pogođenih osoba, je li povreda počinjena namjerno ili nepažnjom, stupanj suradnje s tijelima, i mjere koje je organizacija poduzela da ublaži štetu. Sama oznaka „AI generated” ne sanira nezakonitu ili obmanjujuću upotrebu — transparentnost ne legalizira zabranjenu praksu.
Gdje ovo živi u vašem AI governanceu
Obveza iz članka 50. nije jednokratna provjera nego trajno svojstvo sustava — zato pripada u AI registar, ne u internu bilješku koju nitko više ne otvori. Praktično, svaki upis u registar treba nositi tri polja koja odgovaraju na članak 50.:
- Primjenjivost čl. 50. — je li sustav obuhvaćen jednom od pet obveza — i kojom točno
- Način ispunjavanja — kako se obveza ispunjava u praksi — disclaimer u sučelju, vodeni žig, EU oznaka, urednička kontrola
- Vlasnik provjere — tko je odgovoran za provjeru da oznaka/obavijest doista postoji u produkciji, ne samo u specifikaciji
Ovo je i razlog zašto je tema transparentnosti dio našeg AI Literacy programa (modul o odgovornoj upotrebi) — obveza označavanja najčešće se krši ne zlom namjerom nego time što je osoba koja generira sadržaj jednostavno nije svjesna da postoji.
Često postavljana pitanja
Vrijedi li članak 50. i za visokorizične AI sustave?
Da, neovisno — obveze transparentnosti su zaseban sloj koji se primjenjuje uz obveze za visokorizične sustave, ne umjesto njih. Sustav može istovremeno biti visokorizičan (Prilog III.) i podlijegati članku 50. ako, primjerice, izravno komunicira s ljudima.
Jesu li EU oznake (AI, AI modified, AI generated) obavezne?
Ne. Oznake iz dobrovoljnog Kodeksa prakse jedan su od načina da se obveza ispuni, ne jedini. Organizacija smije koristiti vlastitu formulaciju ili tehničko rješenje, dokle god zadovoljava zahtjev strojne čitljivosti i prepoznatljivosti.
Tko nadzire poštuju li se obveze iz članka 50.?
Nadzor je podijeljen: AI Office nadzire sustave istog dobavljača kao i temeljni model opće namjene te sustave integrirane u vrlo velike online platforme; nacionalna nadležna tijela nadziru ostale sustave; Europski nadzornik za zaštitu podataka nadzire sustave institucija EU-a.
Odnosi li se obveza na interne alate koje ne vidi krajnji korisnik?
Obveze informiranja o interakciji i označavanja sadržaja vezane su uz izloženost fizičkih osoba tom sustavu ili sadržaju. Čisto interni alat bez vanjske ili unutarnje publike koja prima izlaz nije adresat ovih pet obveza — no čim izlaz vidi ijedna osoba (kolega, klijent, javnost), pitanje postaje relevantno.
Koliko iznosi kazna za kršenje članka 50.?
Do 15.000.000 EUR ili 3% ukupnog svjetskog godišnjeg prometa poduzeća, ovisno o tome koji je iznos veći (članak 99. stavak 4. točka (g)) — ista kategorija kao obveze dobavljača, uvoznika i ovlaštenih zastupnika. MSP-ovi plaćaju niži od ta dva iznosa.
Odnosi li se članak 50. na organizacije izvan EU?
Da, ako svoj AI sustav stavljaju na tržište EU-a, puštaju ga u upotrebu u EU-u, ili ako se izlaz njihovog sustava koristi u Uniji — neovisno o tome gdje organizacija ima poslovni nastan. Takve organizacije obično moraju imenovati i ovlaštenog zastupnika u EU.
Provjerite svoje sustave
Ako niste sigurni koji od vaših AI alata potpada pod članak 50. i kako to dokumentirati, to je upravo pitanje koje rješavamo u sklopu AI Act snimke stanja i AI Literacy edukacija.